Sindrom kompjuterskog vida pogađa milione ljudi

0
313

Većina ljudi koji svakodnevno rade ili provode slobodno vrijeme za kompjuterom, vremenom počinju osjećati probleme s očima. Najčešći simptom je kada imate osjećaj da vam oči gore ili da imate pijesak u njima koji vas žulja. To se zove sindrom kompjuterskog vida, a većinom ga imaju svi koji provode tri ili više sati dnevno ispred monitora. Što znači da je rizična grupa ogromna.

Širom svijeta, do 70 miliona radnika, imaju rizik od pojave sindroma kompjuterskog vida, a izgledno je da će ovaj broj nastaviti rasti. Prema navodima stručnjaka, zanimanja koja su najizloženija obolijevanju od ovoga sindroma su računovođe, arhitekti, bankari, inženjeri, kontrolori leta, grafičari, novinari, akademici, asistenti i studenti, dakle svi koji „ne mogu funkcionirati bez pomoći kompjutera.“

A u to nisu uračunati milioni djece i adolescenata koji provode više sati dnevno igrajući kompjuterske igre.

Istraživanja su pokazala da od 70 do 90 posto ljudi, koji koriste kompjuter veći dio dana, bilo za rad ili igru, imaju jedan ili više simptoma sindroma kompjuterskog vida. Učinci dužeg korištenja kompjutera nisu vezani samo za vid. Zabilježeni su i neurološki problemi, kao što su kronične glavobolje i mišićno-koštani problemi, poput bola u vratu i leđima.

Prema istraživanju oftalmologa dr. Tope Raymond  i Y. J. Mashalla, najmanje četiri istraživanja su pokazala da korištenje kompjutera tri sata dnevno i više dovodi do simptoma oboljenja oka, bolova u donjem dijelu leđa, tenzijske glavobolje i psihosocijalnog stresa.

Ipak, najčešći prigovor onih koji dugo rade za kompjuterom, a koji je povezan s očima, je pojava zamagljene slike ili dvoslike, pečenje oka, svrab, suhoća i crvenilo, a to sve može ometati obavljanje posla.

Faktori rizika rada na kompjuteru

Neki od razloga, zašto je problem tako raširen, su što za razliku od riječi ispisanih na stranici, koje imaju oštro definirane rubove, elektronički znakovi, koji su sastavljeni od piksela, imaju mutne rubove, što čini težim za oči koje trebaju održati fokus. Nesvjesno, oči više puta pokušavaju odmoriti se prebacujući fokus na područje iza ekrana, i to konstantno prebacivanje između ekrana i tačaka opuštanja stvara naprezanje očiju i umor.

Još jedna otežavajuća okolnost je što tokom gledanja u kompjuter uveliko smanjujemo učestalost treptanja, što dovodi do suhih i nadraženih očiju. Umjesto normalne stope žmirkanja od 17 ili više treptaja u minuti, dok radimo za kompjuterom stopa treptaja često se svodi na samo oko 12 do 15 treptaja.

Ali, postoje i dodatni problemi. Na čelu je udaljenost monitora i položaj u odnosu na njega koji su vrlo važni faktori rizika. Kako bi se očima osigurala udobna udaljenost izoštravanja, monitor bi trebao biti oko 50 do 66 cm udaljen od lica. Što su oči bliže monitoru, teže se fokusiraju na njega.

Osim toga, kada se gleda ravno naprijed, oči bi trebale biti na nivou vrha monitora. Sveučilište u Pennsylvaniji, odjel za oftalmologiju, savjetuje da središte monitora treba biti oko 10 do 20 cm niže od očiju kako bi se smanjila suhoća i svrbež, jer se smanjuje izložena površina očiju, jer tada nisu širom otvorene. Ta udaljenost također omogućava da vrat ostane više opušten.

Prema istraživanju provedenom u Iranu, od 642 studenta biotehnologije i zdravstva, njih 71 posto sjede preblizu monitora, a dvije trećine su nepropisno smješteni direktno nasuprot ili ispod monitora.

Nepravilna rasvjeta i odsjaj su još jedan problem. Kontrast je kritičan, najbolje se postiže sa crnim pisanjem na bijelom ekranu. Ekran bi trebao biti svjetliji od svjetlosti okoline, jer pretjerano svijetlo iznad glave i dnevno svjetlo koje ide direktno u oči, koje se naprežu da vide što je na monitoru. Svijetao monitor također uzrokuje da naše zjenice se stisnu, dajući očima veći raspon fokusa.

Možda ćete morati premjestiti stol, koristiti prekidač za prigušivanje svjetla odozgo, ili donji dio prozora zasjeniti kako bi izbjegli direktnu sunčevu svjetlosti. Osim toga, koristite flat screen koji ima zaštitu odsjaja te nošenje zatamnjenih leća također može pomoći da se smanji bliještanje.

Budite sigurni da koristite veličinu fonta koji najbolje odgovara vašoj oštrini vida te da oči redovno pregledate, barem jednom godišnje, kako bi bili sigurni da vam je dioptrija odgovarajuća ili da li trebate možda naočale. To je posebno važno za osobe starije od 40 godina, a za djecu koja su teški korisnici kompjutera, oštrina vida može se promijeniti vremenom. Provjerite također da li vaš monitor ima zaslon visoke rezolucije koji omogućava oštriju sliku i jasnije fotografije. I očistite monitor često od prašine.

Oni koji rade s pisanim materijalima često pokreću glavu naprijed i nazad, prema ekranu i od monitora te kako bi smanjili napetost u vratu montirajte stalak pored monitora za čitanje. Ako nosite obje dioptrije, minus i plus, razmislite o korištenju posebnih naočala za kompjuter – bifokalne ili progresivne leće čiji je gornji dio stakla idealan za čitanje s monitora, a donji dizajniran za čitanje dokumenata na stolu.

Prevencija

Prevencija je najvažnija, ali ako već imate simptome kompjuterskog vida, postoje načini za njihovo smanjenje ili uklanjanje. Za početak najvažnije je slijediti zlatno oftalmološko pravilo „20-20-20“: svakih 20 minuta, uzeti pauzu od 20 sekundi i pogledati nešto udaljeno 20 cm daleko.

Svjesno treptati, što je češće moguće držati očnu površinu dobro podmazanu. Za ozbiljnije simptome, kao što je suhoća, crvenilo i bolne iritacije, koristiti kapi za oči tkz. vještačke suze i nekoliko puta dnevno.

Također može se smanjiti rizik od suhih očiju držeći otvoren prozor i pomoću ovlaživača za dodavanje vlage u zraku prostoriji. Ljekari također predlažu primjene toplih vlažnih obloga na oči svako jutro.

nekretnine_mostar

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here