OVO MORATE ZNATI! 12 bitnih pravila za prehranu dijabetičara u Covid-19 eri

0
142

Naglašava se, uz provođenje svih higijenskih mjera, socijalne distance i izolacije, važnost zdrave i uravnotežene prehrane bogate voćem i povrćem, koja osigurava sve potrebne nutrijente

Osobe s dijabetesom često odabiru vrlo različite, čak oprečne načine prehrane kako bi kontrolirali razinu glukoze u krvi. Donosimo 12 preporuka prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije koje bi većini trebale biti prihvatljivi, piše portal Dianovo. Možda se neće svidjeti ljubiteljima keto prehrane ili onima koji su poboljšali glikemiju dijetom s vrlo malim udjelom masti, ali možda je vrijeme za igrati na sigurno. Treba pošteno reći da se neki naročito ne trude nego se prepuštaju lijekovima i(ili) inzulinu. COVID-19 sigurno je velika opomena: bolje opće zdravstveno stanje i viša razina imuniteta puno ovise od prehrane i vježbanja.

Kako je prehrana generalno važna i opće poznata komponenta u kontroli dijabetesa, važna je i u iznimnim situacijama poput ove pandemije. Iako su trenutno prehrambene smjernice većinom iste, sada je potrebno još više držati do njih kako bi se osigurala raznolika i uravnotežena prehrana koja održava stabilnu razinu glukoze u krvi, kao i aktivnost imunosnog sustava.

 

Najprije valja navesti stav nadležnih institucija kako trenutno nema uvjerljivih dokaza da određena hrana ili način prehrane može poboljšati rad imunosnog sustava i prevenirati ili izliječiti infekciju koronavirusom. Uz to, EFSA je izvijestila kako trenutno ne postoje dokazi da je hrana uzročnik transmisije virusa.

Naglašava se, uz provođenje svih higijenskih mjera, socijalne distance i izolacije, važnost zdrave i uravnotežene prehrane bogate voćem i povrćem, koja osigurava sve potrebne nutrijente. Uz to, redovita tjelesna aktivnost, dovoljna količina sna te smanjenje psihičkog stresa, podržat će rad imunosnog sustava.

IDF (International Diabetic Federation) je za osobe s dijabetesom sažeo kratke i praktične smjernice kojima se preporučuje:

  • Dati prioritet hrani niskog glikemijskog indeksa
  • Izbjegavati preveliku konzumaciju pržene hrane
  • Ograničiti konzumaciju hrane bogate šećerom, ugljikohidrata i masti
  • Birati nemasne izvore proteina (riba, meso, jaja, mlijeko, mahunarke)
  • Jesti zeleno lisnato povrće
  • Jesti voće u 2-3 serviranja dnevno

 

Uz to, naglašena je važnost hidracije i redovitog praćenja razine glukoze u krvi. Dakle, jasno je da ove smjernice za osobe s dijabetesom vrijede i inače. No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglasila je posebnu važnost pravilne prehrane onda kada imunosni sustav treba pojačano raditi i kada mu je potrebna podrška. Ograničena dostupnost hrane može narušiti raznoliku prehranu i dovesti do veće konzumacije visoko procesirane hrane bogate masnoćama, šećerom i soli. Usprkos mogućem ograničenju sastavnica prehrane, treba i dalje prehranom nastojati održati dobro zdravlje te ostati tjelesno aktivan.

U nastavku su navedene smjernice WHO-a povezane s prehranom:

  1. Procijeniti vlastite potrebe i napraviti plan kupovine kako bi se izbjegla prevelika kupovina koja može dovesti do veće konzumacije, ali i bacanja hrane.
  2. Kod korištenja namirnica prvo iskoristiti svježe proizvode koji se brže kvare, a, ukoliko je moguće i sve dok je moguće, kod kupovine dati prednost svježoj hrani u odnosu na trajnu, smrznutu i konzerviranu hranu. No, smrznuto voće i povrće često ima jednaku nutritivnu kvalitetu kao i svježe. Kako bi se smanjila količina otpada, ostaci obroka mogu se smrznuti za neki drugi obrok.
  3. Obratiti pažnju na veličinu obroka na tanjuru. Produženi boravak kod kuće uz manjak društvene interakcije i tjelesne aktivnosti, može dovesti do prejedanja i povećanja tjelesne mase.
  4. Tijekom pripreme hrane, važno je voditi brigu o dobroj higijenskoj praksi kako bi se osigurala sigurnost hrane i prehrane te izbjegla kontaminacija kao i bolesti uzrokovane hranom. Principi dobre higijenske prakse uključuju: održavanje čistoće ruku, posuđa i cijele kuhinje, odvajanje svježe i kuhane hrane i posuđa na kojem se hrana nalazi (posebno meso i sirovo povrće), temeljitu termičku obradu hrane, čuvanje hrane na odgovarajućoj temperaturi (ispod 5 °C ili iznad 60 °C), korištenje čiste i zdravstveno ispravne vode i svježih namirnica.
  5. Obratiti pažnju na unos soli, pogotovo ako je smanjen unos svježe, a povećan unos konzervirane i prerađene hrane koja može sadržavati velike količine soli. Preporučuje se unos soli manji od 5 g dnevno pa je potrebno dati prednost hrani bez soli ili s manje soli. Neka hrana iz konzerve (poput povrća) može se isprati kako bi se smanjio sadržaj soli. Većina dnevnog unosa (50-75 %) unosi se putem prerađene hrane, a ne dosoljavanjem. No valja smanjiti i vlastito dodavanje soli te umjesto toga dati prednost svježim ili sušenim začinima.
  6. Ograničiti unos šećera i slastica te ih zamijeniti umjerenim količinama voća. Kod konzumacije deserta i prerađene hrane, pripaziti na količine i šećera i serviranja. Izbjegavati dodavanje šećera i meda za zaslađivanje jela i pića.
  7. Obratiti pažnju na unos masti. Dati prednost zdravim izvorima masnoća poput ribe i orašastog voća. Izbjegavati unos trans-masti i pratiti nutritivne oznake sadrži li proizvod hidrogenizirane masnoće. Najbolji izbor su minimalno prerađena hrana i prirodne cjelovite namirnice.
  8. Konzumirati dovoljnu količinu prehrambenih vlakana koja doprinose zdravlju probavnog sustava i produžuju osjećaj sitosti, što sprečava prejedanje. Unos vlakana najbolje osiguravaju voće, povrće, sjemenke i orašasto voće.
  9. Ključna je i adekvatna hidracija, a kada god je dostupna i sigurna za piće, obična voda je najzdraviji i najjeftiniji izvor. Svakako treba izbjegavati unos zaslađenih napitaka koji doprinose unosu šećera i praznih kalorija. Vodi se mogu dodati bobice smrznutog voća, kriške ili sok citrusa te bilje poput mente, lavande ili ružmarina. Izbjegavati unos jake kave i jakih čajeva te kafeiniziranih i energetskih pića koja mogu utjecati na dehidraciju i na kvalitetu sna.
  10. Izbjegavati unos alkohola koji oslabljuje imunosni sustav i smanjuje mogućnost obrane protiv infektivnih bolesti, kao što je i koronavirus. Njegov prevelik unos tijekom samoizolacije može doprinijeti padovima, ozljedama, nasilju te depresiji i anksioznosti, ali i utjecati na djelovanje lijekova.
  11. Iskoristiti vrijeme provedeno kod kuće za vlastitu pripremu zdravih i ukusnih obroka. Konzumirati obroke zajedno s cijelom obitelji kako bi se ojačali obiteljski odnosi i širile zdrave prehrambene navike. Uključiti djecu u pripremu obroka kako bi razvijali vještine i navike povezane s prehranom.
  12. Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara također je objavilo odličan sažeti pregled (dostupan na dolje navedenom linku) koji obuhvaća najvažnije prehrambene preporuke od strane najutjecajnijih svjetskih organizacija i u kojem je tablično naveden popis ključnih nutrijenata (vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat, selen) prema izvorima i učinku u organizmu.

Dakle, u ovom periodu bitno je održati jednaku, ako ne i veću brigu oko vlastitog zdravlja i prehrane. Osobe s dijabetesom tipa 2 trebaju paziti na količinu unesenih ugljikohidrata kako bi se spriječila hiperglikemija te redovito pratiti razinu glukoze u krvi, a prednost treba dati cjelovitim namirnicama koliko god je to moguće.

nekretnine_mostar

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here