Novalić otvoreno o uspjesima, Telecomu, podvalama i manipulacijama, penzijama, broju zaposlenih, kćerki…

0
111
Ja bih volio da, kao taj neko, imam toliko vremena, pa da idem od haustora do haustora, od vrata do vrata i da brojim uposlene. Mislim da je to banaliziranje ovog teškog problema nezaposlenosti, odnosno problema zapošljavanja u FBiH i generalno u BiH. To je toliko ozbiljan problem da nam taj populizam i politikanstvo zaista ne mogu pomoći, izjavio je, između ostalog, federalni premijer Fadil Novalić gostujući u Dnevniku TV1.

TV1: Da razrješimo ponovo aktualiziranu dilemu, ide li se u privatizaciju BH Telecoma, kako tvrdi opozicija i dio medija, pozivajući se na navodni izvještaj Vlade o stanju u kompaniji?

NOVALIĆ: Prije nego sam se prihvatio ove dužnosti dobri prijatelji su mi rekli da da se prihvatam posla političara, a koji je povezan sa mnogo dezinformacija, izmišljanja, pa čak i podmetanja. Od početka mandata sam se susreo s mnogim podmetnutim informacijama koje nisu bile tačne. Sada se otišlo korak dalje, jer je prvi put podmetnut i krivotvoreni dokument. Radi se o falsificiranom dokumentu u kome se govori o prodaju BH Telecoma. Iznenađen sam kako je sve postalo inovativno i kako podmetanje nema granica. BH Telecom i HT Eronet su dobre kompanije u vlasništvu Federacije. Imaju dobre promete i profite i nismo nezadovoljni. Tržište je postalo konkurentno i mi kao vlasnik angažiramo svjetske eksperte da naprave analizu u oba telekoma i da nam predlože šta dalje raditi kako bi oba telekoma poslovala bolje i donosila veći profit. Dok sam ja u mandatu neće Telecom biti prodat.

TV1: Dom naroda je raspravljao o zakonu o PIO. Šta znači usvajanje ovog zakona za sistem penzijskog osiguranja?

NOVALIĆ: Kada sam se prihvatio dužnosti počeo sagledavati probleme, zaključio sam da je problem PIO-a najveći u društvu. Kada sam dobio realne podatke o stanju, o visini deficita, shvatio sam da je PIO pred kolapsom, što bi za posljedicu imalo neisplaćivanje penzija. Pošto se radi o 400 hiljada ljudi, to predstavlja najveći problem. U tih 400 hiljada ljudi možete naći prijatelje, komšije, radnike… To postane lični problem.  Krivica za lom penzionog sistema koji se mogao dogoditi, mogla se tražiti u prošlosti, uredbama, zakonima…koji su deformirali sistem, ali krivica bi pala na mene i moju Vladu.

Narod ne može tražiti uzroke u prošlosti, već traži da probleme riješe oni koji Vladu vode sada. Skupio sam međunarodne i domeće stručnjake, da počnemo rješavati problem. Pvi su u pomoć pritekli penzioneri sa svojim rješenjima. Iznenadio sam se koliko zapravo znaju o tom problemu. Bili su najkonstruktivniji dio i zajedno smo kreirali moderan zakon, a koji nažalost nije usvojen zbog prekida rada Parlamenta. Stvorili smo moderan zakon koji će u narednih 20 do 30 godina stvoriti stabilan sistem. Drago mi je da buduće Vlade neće naslijediti ovaj problem. Zakon će dodnijeti pošten bodovni sistem, koji će izjednačiti realno prava ljudi.

TV1: Prijeti li trenutno PIO-u kolaps?

NOVALIĆ: Penzioni sistem je u krizi. Ima deficit od 215 miliona KM. Kratkoročnim mjerama smo omogućili da ne kasne penzije i da deficit ne raste. Imali smo novouposlene, rasli su prihodi, a radili smo i srednjoročne budžetske mjere koje će ove godinepomoći sa 60 miliona KM. Novi zakon o PIO-u treba da da rezultat u budućnosti.

Nije nama glavni problem bio deficit. Javnosti je malo poznato da je normalno povećanje penzionera godišnje u FBiH bilo četiri hiljade. Mi smo za godinu i po, što zbog deformacije Zakona o prijevremenom penzionisanju, što zbog straha ljudi od ovog zakona, imali 22 hiljade novih penzionera. Da nije bilo novozaposlenih, ekonomskog rasta i kratkoročnih mjera, sistem bi se srušio.

TV1: Šta će biti sa vojnim penzionerima? Štrajkovali su pred Vladom. Traže vraćanje oduzeti prava 2013. godine. Riječ je o oko 11 hiljada korisnika. Ima li Vlada rješenje

NOVALIĆ: U moru zakona po osnovu koji se ide u penziju, samo jedna grupa se usprotivila umanjenju prava. To su vojni penzioneri. Iako je bilo zakonito, nije korektno i pošteno. Samo je njima umanjeno pravo. Vidjeli smo da tu deformaciju treba ispraviti i radimo na zakonu koji će to učiniti. Radimo u Vladi pod pritiskom vojnih penzionera, kako bismo dugotrajno rješili problem. Budući da imamo restriktivnu budžetsku politiku, neće značiti povećanje budžeta, nego ćemo raditi preraspodjelu. I neke druge važnije stvari radimo – registracija, jedinstveni registar, a kako bismo omogućili da na transparentan način ostvarimo pravdu na tom polju.

TV1: Je li budžet restriktivan, socijalni ili razvojni? Ima li novca za razvoj?

NOVALIĆ: Budžet je oko dvije milijarde i 700 miliona KM. Milijardu i 300 su dugovi, a oko 900 miliona socijala. 220 miliona su troškovi plaća i 135 miliona ide u razvoj. Budžet je i restriktivan i razvojni, ali je prije svega socijalni. Razvojni faktor ne leži samo u budžetu. Na razvoj utiče i Agencija za okoliš, Autoceste koje investiraju stotine miliona, energetika, koja je jako investiciono napeta… U BiH, dominantno u FBiH oko 70 posto, privatni sektor investira pet milijardi. Sve je to razvojno, ali i ovo što radimo, imamo neke inovacije u razvojnim komponentama. Finansiramo zapošljavanje, namjensku industriju, poljoprivredu, izbjeglice… Dominantno radimo na razvoju radnih mjesta, možemo reći da je to razvojna komponenta.

TV1: Zapošljavanje je jedan od prioriteta. Koliko je novouposlenih u ovoj godini? Brojke se iz nekih izvora osporavaju i pokušavaju obezvrijediti. Šta je zapravo tačno

NOVALIĆ: Manipulira se s tim brojkama. broj zaposlenih u FBiH mjere dvije institucije i otuda dolaze dva podatka. Pravi broj zaposlenih mjeri Porezna uprava, koja ima obrasce prijave svakog uposlenog, od obrtnika, pa do državne službe. Taj broj je 504 hiljade i povećan je za 20.700 u našem mandatu. To je najveći broj zaposlenih u zadnjih deset godina. Zbunjuje podatak Agencije za statistiku FBiH koji kaže da je 461 hiljada. Po tome smo zaposlili novih 16 hiljada. Postoji razlika koja zbunjuje, ali statistika ima različite metode, jer mjeri sva preduzeća koja imaju preko 10 uposlenih, jer su dužna predati statističke obrasce. Ovi drugi nisu. Zato se ta dva broja razlikuju. Ne bih kalkulirao, jer su oba podatka pozitivna i pokazuju da smo zaustavili ekonomsku depresiju i možemo govoriti o privrednom oporavku i ekonomskom rastu. Drugi broj  – nezaposlenih, je manji za 18 hiljada nego kada smo preuzeli vlast i to je prvi put nakon rata da je broj nezaposlenih pao.

TV1: Sumirajući te brojke, neki su otišli do te mjere da su u javnost otišli sa tvrdnjom da u njihovom haustoru niko nije zaposlen. Kako odgovarate na te tvrdnje?

NOVALIĆ: Ja bih volio da kao taj neko  imam toliko vremena, pa da idem od haustora do haustora, od vrata do vrata i da brojim uposlene. Meni je dovoljno da pitam Poreznu upravu o tome koliko je ljudi zaposleno i ko je zaposlen. Mislim da je to banaliziranje ovog teškog problema nezaposlenosti, odnosno problema zapošljavanja u FBiH i generalno u BiH. To je toliko ozbiljan problem da nam taj populizam i politikanstvo zaista ne mogu pomoći.

Nezaposlenost je tako veliki problem i traži sistemske, ozbiljne i strukturirane mjere da mogu reći da smo se okrenuli tom pristupu, a ne populizmu. Imamo rezultate i sa ovog mjesta mogu poručiti da radimo mjere koje će nam i u budućnosti donositi rezultate.

TV1: Nedavno ste najavili da slijede izmjene Zakona o radu upravo u tom pravcu. Često se u javnosti čuju opravdane primjedbe da praktično svi nemaju jednake šanse kod zapošljavanja i da u tom polju postoji mnogo korupcije. Šta donose izmjene Zakona o radu?

NOVALIĆ: Dobro ste primjetili. Nakon prošlogodišnjeg usvajanja Zakona o radu, mi smo već sad uočili neke deformacije ne u Zakonu o radu, nego u društvu. Primjetili smo da postoji izražen problem i izraženo nezadovoljstvo javnosti metodom zapošljavanja. Ja sam odgovoran za Federalnu državnu službu, odnosno za sve one koji su na budžetu. Mi imamo kroz Agenciju za državnu službu riješen taj problem, dakle putem javnog oglasa.

No, veoma veliki broj, a moram priznati da to ni sam nisam znao, izvan budžetskih korisnika, institucija koje su takođe federalne, od Penzionog fonda, Agencije za bankarstvo, do naših javnih preduzeća, ne ponašaju se, a niti ih zakon goni, u skladu sa potrebom i zahtjevom javnosti da se to radi konkursnom procedurom. Oni u skladu sa zakonom i u skladu sa svojim pravilnicima, imaju pravo zapošljavati i bez konkursa. Samo se postavlja pitanje je li to pošteno. Vidimo da to izaziva veliku reakciju.

Ja sam na zadnjem prošlogodišnjem sastanku Ekonomsko-socijalnog vijeća , gdje su nam partneri poslodavci i sindikat, predložio amandman koji zahtijeva da se u svim institucijama koje imaju prefiks javne ili koje imaju dominantno javno vlasništvo, mora ići na proceduru javnog konkursa. Nadam se da će Parlament usvojiti taj zakon. Ne vidim zašto ne bi. To bi onda značilo da sve javne institucije, instituti, agencije, ili da pojednostavimo Elektroprivreda i Telecom, kao javna predužeća, će morati zapošljavati putem javnog konkursa. To otvara vrata da svi imaju jednaku šansu da se prijave i da svi imaju jednaku šansu da nadziru i kontroliraju proces.

TV1: Neki misle da je ovaj Vaš potez posljedica nedavnih dešavanja u vezi sa zaposlenjem Vaše kćerke u Finansijsko-informatičkoj agenciji. Je li to tačno, jesu li u pravu?

NOVALIĆ: Hvala Vam na tom pitanju, prije svega. Djelimično ste u pravu. Na tom slučaju sam i otkrio da postoji ta društvena deformacija u zapošljavanju, dakle u svojoj sopstvenoj kući. Posljedica toga, na kraju krajeva, je i ova reakcija i predloženi amandman. Postoji deformacija zapošljavanja koja jako iritira javnost. U krugu porodice smo zaključili da ona treba da odstupi, imajući u vidu jako puno otvorenih pitanja oko tog zapošljavanja. Složili smo se da ona treba da odstupi, jer je to moralno i pošteno. Iako je sve bilo u skladu sa zakonom.

Nakon toga, stekao sam određena iskustva i pozvao u pomoć Transparency international BiH, CCI i rekao:  “Pomozite nam da taj društveni problem riješimo, da ga definišemo i ubacimo u zakon, te da to bude prošlost, da uvedemo to transparentnost”. Oni su pristali i rekli su mi da 20 godina govore svim vladama o tom problemu, ali da nikad niko nije ništa poduzeo po tom pitanju. Rekao sam da, i nakon mog slučaja, imaju Vladu koja je otvorena za to, koja će pružiti ruku svakom, ne samo za ovaj problem, nego i da nam kažu za sve druge problem. Da ja ne moram na ovaj način saznavati za ovaj problem. Dakle, da nam pomognu da i druge probleme tehnički riješimo, a što će voditi nekom opštem napretku našeg društva.

TV1: Zadnjih sedmica češće ste na terenu, nego u svom Uredu u Sarajevu. Prvo ste bili u Tuzli, potom u Bihaću. Šta radite na terenu?

NOVALIĆ: Pitanje dolazi u polovini našeg mandata. Dvadeset mjeseci je kako smo preuzeli ovu funkciju. U tom periodu radili smo reformsku agendu, mjere iz reformske agende. Sada je vrijeme da odemo na teren, bbili smo u Tuzli i u Bihaću, a ići ćemo u svih deset kantona, te da kažemo ljudima šta radimo i da im predstavimo rezultate. Želimo ih pitati šta oni misle o tome šta bismo još trebali da radimo što će im pomoći. Mi ne treba da rješavamo probleme koje mi negdje na vrhu zamislimo, nego treba da rješavamo probleme koje realno imaju ljudi na terenu.

Tuzla i Bihać su bili prvi primjeri. Nisu slučajno izabrani, jer se radi o dvije, rekao bih, neuralgične tačke. Jedna je socijalno napeta, kao što je Tuzla, a moram priznati da je to sve manje. Imali su izvrsne rezultate zapošljavanja. U Bihaću imaju osjećaj napuštenosti, imaju osjećaj da smo ih zaboravili, što nije tačno. Ja sam otišao tamo, donijeli smo podatke i rekli da zaista vodimo računa o njima, što je istina. Nama je bilo jako važno da nam kažu šta misle o tome šta mi treba da radimo. Imali smo vrlo kvalitetne sastanke sa gradonačelnikom Tuzle i sa gradonačelnikom Bihaća. Oni su bili vrlo zadovoljni tim sastankom i pitali su šta je to što oni očekuju od FBiH da mi za njih uradimo.

Tuzla nam je isporučila tri zadatka i obećala da nam pomoći u izradi zakona o stvarnim pravima, koji njih sprječava da imaju malo veću ekonomsku ekspanziju u privrednim zonama. Bihać je nešto više tačaka – od vodovoda, bihaćkog aerodroma. Mi smo uzeli sve te podatke i odgovorićemo maksimalno, u skladu sa našim mogućnostima, a one bez obzira na sve nisu male. Počeli smo ići na teren na sredini mandata da bi na određeni način naša zajednica koja živi u stvarnim problemima bude korektiv našeg programa, dakle da mi rješavamo probleme koje oni imaju, a ne koje mi mislimo da oni imaju.

TV1: Prodaje Telecoma nema?

NOVALIĆ: Ne.

nekretnine_mostar

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here