Misofonija: Kada vas zvuci “izluđuju”

0
93

Čujete li disanje vašeg partnera u blizini i odmah dobijete napad ljutnje? Vaš 6-godišnjak zijeva i to kod vas izaziva stres? Izbjegavate restorane jer ne možete podnijeti zvuk žvakanja? Zvukove, koji se čini da drugi ljudi ne primjećuju, vas izluđuju? To znači da možda imate misofoniju.

Šta je misofonija?

Osobe s misofonijom emotivno pogađaju uobičajeni zvukovi, obično oni koji dolaze od drugih, a najčešće oni zvukovi na koje drugi ljudi ne obraćaju pažnju. Gore navedeni primjeri (disanje, zijevanje ili žvakanje) izazivaju reakciju tijela bori se-ili-bježi, koji pokreće bijes i želju za bijegom. Ovaj poremećaj se malo studirao i ne postoje podaci koliko često pogađa ljude. Na neke osobe utiče lošije od drugih i može dovesti do izolacije, kada ljudi koji pate od ovog stanja pokušavaju izbjeći okidače zvuka. Ljudi koji imaju misofoniju često se osjećaju neugodno i ne spominju ljekarima problem u vezi s time, a vrlo često od zdravstvenih radnika nisu ni čuli za ovo stanje. Bez obzira na to, ovo je pravi poremećaj i jedan od onih koji ozbiljno ugrožava funkcioniranje, druženje i na kraju mentalno zdravlje. Misofonija se obično pojavljuje oko 12 godine života, a vjerovatno od poremećaja boluje više ljudi nego što znamo.

Šta izaziva misofoniju?

Novo istraživanje je počelo s identificiranjem uzroka misofonije. Britanski istraživački tim promatrao je 20 odraslih osoba s misofonijom i 22 bez nje. Svi učesnici u istraživanju ocijenili su stepen neprijatnosti različitih zvukova, uključujući zajedničke zvukove okidače (jelo i disanje), univerzalno uznemirujuće zvukove (plač bebe i vrištanje ljudi) i neutralne zvukove (kao što je kiša). Kao što se i očekivalo, osobe s misofonijom ocijenili su zvukove okidače jedenja i disanja kao veoma uznemirujuće, dok su drugi ocijenili da nisu nimalo uznemirujući. Obje grupe ocijenile su kao neprijatne zvukove plač bebe i vrištanje ljudi, kao što su uradili i za neutralne zvukove. Ovo je potvrdilo da osobe s misofonijom su mnogo više pogođene specifičnim okidačima zvukovima, ali ne razlikuju se mnogo od ostalih u vezi drugih vrsta zvukova.

Istraživači su također napomenuli da osobe s misofonijom pokazuju mnogo jače fiziološke znakove stresa (pojačano znojenje i puls) uz zvukove okidača jedenja i disanja od onih bez poremećaja. Značajne razlike nisu pronađene između grupa kod ocjenjivanja neutralnih i uznemirujućih zvukova.

Istraživanje mozga o misofoniji

Važno otkriće u vezi misofonije je pronađeno u dijelu mozga koji igra ulogu u ljutnji i na integraciji izvan ulaza (kao što je zvuk) s ulazima iz organa kao što su srce i pluća: prednji ostrvski korteks (AIC). Koristeći fMRI skeniranja za mjerenje moždane aktivnosti, istraživači su otkrili da je AIC izazvalo mnogo više aktivnosti u drugim dijelovima mozga tokom zvukova okidača kod osoba s misofonijom nego kod kontrolne grupe. Naime, zvukovi su aktivirali dijelove mozga odgovorne za dugoročne uspomene, strah i druge emocije. Ovo ima smisla, jer ljudi s misofonijom imaju jake emocionalne reakcije na uobičajene zvukove, što je još važnije, to pokazuje da su ovi dijelovi mozga ustvari odgovorni za iskustvo misofonije.

Istraživači su također koristili cjelokupno skeniranje mozga MR-om za mapiranje mozga učesnika i otkrili da ljudi s misofonijom imaju veće količine mijelina. Mijelin je masna supstanca koja obavija nervne ćelije u mozgu koje služe kao električna izolacija, poput izolacije na žici. Nije poznato da li je dodatni mijelin je uzrok ili efekt misofonije i da li aktivira druga područja mozga.

Postoje dobre vijesti

Misofonija se danas može uspješno tretirati, a kao najučinkovitiji tretmani su se pokazali auditorna distrakcija (uz bijeli šum ili slušalice) i kognitivno-bihevioralna terapija. Obje terapije su pokazale uspjeh u poboljšanju funkcioniranja.

nekretnine_mostar

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here