Krv u mokraći (hematurija)

0
116

Za većinu ljudi krv u mokraći je razlog da se zabrinu za zdravlje. Iako u većini slučajeva uzroci su benigni, krv u mokraći (hematurija) također može ukazati na ozbiljan poremećaj.

Krv koju primijetimo u mokraći naziva se hematurija. Urinarna krv koja je vidljiva samo pod mikroskopom poznata je kao mikroskopska hematurija i njena prisutnost se ustanovi prilikom testiranja urina. Ono što je vrlo važno ustanoviti je razlog krvarenja, a liječenje ovisi o uzroku.

Simptomi

Vidljivi znak hematurije je ružičasta, crvena ili tamno obojena mokraća, što je rezultat prisutnosti crvenih krvnih ćelija. Potrebno je vrlo malo krvi da se urin oboji u crveno, a krvarenje obično nije bolno. Međutim, ako se pojave krvni ugrušci, može biti vrlo bolno. Krvavi urin se često događa bez drugih znakova ili simptoma.

Kada treba posjetiti liječnika

Zakažite pregled kod ljekara ako primijetite krv u mokraći, bez obzira da li imate bolove ili ne.

Neki lijekovi, kao što su laksativi, određene namirnice, uključujući cveklu, rabarbaru i borovnicu, mogu uzrokovati da urin ima crvenu boju. Međutim, krv u mokraći čini da urin izgleda posve različit od normalnog.

Promjena boje mokraće uzrokovana lijekovima, hranom ili vježbanjem nestaje u roku od nekoliko dana. Ako ne možete automatski pripisati crveni ili krvavi urin lijekovima, hrani ili vježbama, najbolje da posjetite liječnika kako bi ustanovili uzrok.

Uzrok

Kod hematurije, bubrezi ili drugi dijelovi mokraćnog sistema, propuštaju krvne ćelije u mokraću. Niz problema može dovesti do toga, uključujući:

  • Infekcija mokraćnog sistema koja se često javlja kada bakterija uđe u naše tijelo kroz mokraćnu cijev i počne se razmnožavati u mjehuru. Simptomi mogu uključivati uporni nagon za mokrenjem, bol i pečenje prilikom mokrenja te izuzetno jak mirisa urina. Za neke ljude, osobito starije osobe, jedini znak infekcije može biti mikroskopska krv.
  • Infekcije bubrega (pijelonefritis) se može pojaviti kada bakterija uđe bubreg iz krvotoka ili iz uretre. Znakovi i simptomi su često slični infekciji mjehura, iako često infekcija bubrega izazva groznicu i jak bol.
  • Kamenci u mjehuru ili bubrezima – minerali u mokraći se ponekad natalože, formirajući kristale na zidovima bubrega ili mjehura. Tokom vremena, kristali mogu postati malo, tvrdo kamenje. Kamenje je obično bezbolno i većina ljudi i ne zna da ga ima u bubrezima ili mjehuru, osim ako ne uzrokuju začepljenje ili se ne pokrenu. Pokretanje kamenaca je vrlo bolno i može uzrokovati veće mikroskopsko krvarenje.
  • Povećane prostate, koja se nalazi odmah ispod mjehura i okružuje gornji dio uretre. Prostata često počinje da raste kada se muškarci približavaju srednjoj dobi. Kada se žlijezda poveća, ona pritišće mokraćnu cijev te djelomično blokira protok mokraće. Znakovi i simptomi povećane prostate (benigna hiperplazija prostate ili BPH) uključuje poteškoće mokrenja, stalna ili uporna potreba za mokrenjem te vidljivu ili mikroskopsku krv u mokraći. Infekcija prostate (prostatitis) može uzrokovati iste znakove i simptome.
  • Bolest bubrega – mikroskopsko krvarenje u urinu čest je simptom glomerulonefritisa odnosno zapaljenja bubrega. Glomerulonefritis može biti dio sistemske bolesti, kao što je dijabetes, a može se pojaviti i samostalno. Uzrok može biti virusna ili streptokokna infekcija, bolesti krvnih žila (vaskulitis) te imunološki problemi, kao što je IgA nefropatija, koja utiče na male kapilare u krvi u bubrezima (glomeruli).
  • Rak – vidljivo mokraćno krvarenje može biti znak naprednog stadija raka bubrega, mjehura ili prostate. Nažalost, neke osobe nemaju nikakve znakove ili simptome u ranoj fazi, kada su ti tumori izlječivi.
  • Nasljedni poremećaji u vidu anemije srpastih stanica. To je nasljedni defekt hemoglobina u crvenim krvnim stanicama koji može uzrokovati krvi u urinu, vidljivu i mikroskopsku hematuriju. Dakle, Alportov sindrom može uticati na membrane filtriranja u glomerulama bubrega.
  • Ozljede bubrega – udarac ili druga ozljeda bubrega prilikom nezgode ili kontakt sportova može uzrokovati krv u urinu koja se može vidjeti golim okom.
  • Lijekovi, kao što je ciklofosfamid protiv raka (Cytoxan) i penicilin mogu uzrokovati urinarno krvarenje. Vidljiva mokraća u krvi ponekad se događa ako se uzimaju antikoagulansi, kao što su aspirin i heparin.
  • Naporno vježbanje također može uzrokovati krv u urinu. Iako se to rijetko događa, nije sasvim jasno zašto nakon napornog vježbanja može doći do hematurije. Može biti povezano s traumom mjehura, dehidracijom ili raspadanjem crvenih krvnih stanica koje se događa prilikom kontinuiranih aerobnih vježbi. Trkači su najčešće pogođeni, iako gotovo svaki sportaš može razviti vidljivo mokraćno krvarenja nakon intenzivnog treninga.

Bez obzira na uzrok, obratite se ljekaru odmah ako vidite krv u mokraći.

Faktori rizika

Gotovo svako, uključujući djecu i mlade, može imati crvene krvne ćelije u mokraći. Faktori koji dovode do toga najčešće uključuju:

  • Godine – Mnogi muškarci stariji od 50 godina imaju povremene hematurije zbog povećane prostate.
  • Spol – Više od polovine žena ima infekciju mokraćnog sistema barem jednom u životu, a neke od njih prati mokraćno krvarenje. Mlađi muškarci imaju veću vjerojatnost da imaju bubrežne kamence ili alportov sindrom, oblik nasljednog nefritisa koji može uzrokovati krv u mokraći.
  • Nedavne infekcije – upala bubrega nakon virusne ili bakterijske infekcije (post-infektivni glomerulonefritis) je jedan od vodećih uzroka vidljive krvi u mokraći kod djece.
  • Porodična historija – možete biti više skloni mokraćnom krvarenju ako imate porodičnu historiju bolesti bubrega ili bubrežnih kamenaca.
  • Određeni lijekovi – aspirin, nesteroidni protuupalni lijekovi za ublažavanje bolova i antibiotici kao što je penicilin poznato je da povećavaju rizik od mokraćnog krvarenja.
  • Naporno vježbanje – Trkaći na duže staze posebno su skloni pojavi krvi u urinu te se to stanje ponekad naziva trkačka hematurija. Ali svako ko je izložen fizičkom naporu može imati te simptome.

Priprema za pregled

Ako primijetite krv u urinu, prvo ćete se obratiti porodičnom ljekaru, koji vas ovisno od situacije može odmah uputiti urologu.

Ovo su neke informacije koje vam mogu pomoći da se pripremite za pregled i da znate šta možete očekivati od svog ljekara.

Što možete učiniti:

  • Budite svjesni da je pregled traje ograničeno. Prije nego što dođete kod urologa napravite uobičajene dijagnostičke testove, svježe nalaze krvi i urina prije svega.
  • Zapišite sve simptome koje imate, uključujući i one koje se mogu činiti nevezani za razlog pregleda.
  • Napravite popis svih vaših ključnih medicinskih informacija, uključujući bilo koja druga stanja i bolesti koje imate, popis lijekova koje koristite, kao i vitamina ili dodataka koje uzimate.
  • Razmotrite pitanja koja želite pitati ljekara i zapišite ih.

Za hematuriju, osnovna pitanja koja trebate postaviti ljekaru su:

  • Koji su mogući uzroci mojih simptoma?
  • Koje vrste testova trebam? Da li ti testovi zahtijevaju posebnu pripremu?
  • Je li moje stanje privremeno?
  • Da li mi je potrebno liječenje?
  • Koje terapije su na raspolaganju?
  • Imam druge zdravstvene probleme. Kako mogu najbolje uskladiti liječenje?
  • Imate li kakvih brošura ili drugim materijala koji mogu ponijeti sa sobom?

Osim pitanja koja ste spremni da postavite ljekaru, ne ustručavajte se postaviti i  pitanje kojeg se sjetite tokom pregleda, jer najbolji pacijent je informirani pacijent.

Ljekar će vjerovatno postaviti niz pitanja, kao što su:

  • Imate li bolove kada mokrite?
  • Vidite li krv u mokraći samo povremeno ili cijelo vrijeme?
  • Vidite li krv u mokraći prilikom početnog mokrenja ili se krv u mokraći pojavljuje kasnije tokom mokrenja?
  • Da li vidite krv u mokraći cijelo vrijeme dok mokrite?
  • Da li ste primijetili krvne ugruške tokom mokrenja? Koje su veličine i oblika?
  • Koje lijekove uzimate?
  • Pušite li?
  • Jeste li izloženi kemikalijama na poslu? Koje vrste?
  • Jeste li ikada imali radioterapiju?

Testovi i dijagnoza

Da biste pronašli uzrok mokraćnog krvarenja, sljedeći testovi imaju ključnu ulogu:

  • Fizički pregled, koji uključuje i informacije o vašoj medicinskoj historiji.
  • Test urina –  Čak i ako je krvarenje prvi put otkriveno kroz testiranje urina, vjerovatno ćete imati još jedan test kako bi se vidjelo da li vaš urin i dalje sadrži crvenih krvne ćelije. Analiza mokraće daje informacije da li postoje infekcije mokraćnog sistema ili da li ima minerala koji uzrokuju bubrežne kamence.
  • Snimanje – Često je potrebno napraviti snimanje urinarnog trakta kako bi se pronašao uzrok hematurije. Ljekar može preporučiti kompjuteriziranu tomografiju (CT), Magnetsku rezonanciju (MR) ili ultrazvučni pregled.
  • Cistoskopija – Ttokom ovoga postupka ljekar uvlači usku cijev opremljenu sitnom kamerom u mjehur kako bi detaljno ispitao mokraćni mjehur i mokraćne cijevi na eventualne znakove bolesti.

Ponekad se uzrok urinarnog krvarenja ne može naći. U tom slučaju, ljekar može preporučiti redovno testiranje, pogotovo ako imate faktore rizika za rak mokraćnog mjehura, kao što su pušenje, izloženost toksinima ili zračenje.

Tretmani i lijekovi

Hematurija nema specifično liječenje. Umjesto toga, ljekar će se fokusirati na liječenje osnovnog uzroka. To može uključivati, na primjer, uzimanje antibiotika radi liječenja infekcije mokraćnog sistema, prepisati lijekove za smanjenje povećane prostate ili šok talasoterapiju radi razbijanja kamenaca u mjehuru ili bubrezima.

Ako osnovni uzrok nije ozbiljan, nije potrebno liječenje.

Prevencija

U pravilu nije moguće spriječiti hematuriju, iako postoje koraci koji se mogu poduzeti kako bi se smanjila opasnost od neke od bolesti koja je uzrokuje. Prevencija uključuje:

  • Infekcije urinarnog trakta – Kako bi se smanjio rizik od infekcije urinarnog trakta, pokušajte piti puno tekućine, mokrite kada osjetite potrebu i nakon spolnog odnosa, brišući se od naprijed prema natrag nakon mokrenja (za žene). Izbjegavajte ženske higijenske proizvode koji mogu iritirati genitalije.
  • Bubrežni kamenci – Da bi smanjili vjerovatnost od pojave bubrežnih kamenaca, konzumirajte puno tekućine i ograničite unos soli, proteina i hrane koja sadrži oxalate, kao što su špinat i rabarbara.
  • Rak mjehura – Prestanite pušiti, izbjegavajte izloženost kemikalijama i pite puno tekućine kako bi smanjili rizik od raka mokraćnog mjehura.
  • Rak bubrega – Da bi se spriječio rak bubrega, prestanite pušiti, održavajte zdravu tjelesnu težinu, jedite zdravu hranu, ostanite aktivni i izbjegavajte izloženost otrovnim kemikalijama.
nekretnine_mostar

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here