Immanuel Kant (22.4. 1724. – 12.2. 1804.) njemački je filozof

1. Februara 2017.

Immanuel Kant (22.4. 1724. – 12.2. 1804.) njemački je filozof koji se smatra posljednjim velikim misliocem razdoblja Prosvjetiteljstva. Poznat je po filozofskoj doktrini koja se naziva transcendentalni idealizam. Poznat je i po svojim djelima na polju etike, i po tome što je formulirao kategorički imperativ.

· “Bez poštovanja nema istinske ljubavi.”

· “Bolje je voljeti i izgubiti, nego nikad ne voljeti.”

· “Bolje je znati malo ali temeljno, nego mnogo i površno.”

· “Čitanje neke dobre knjige korisno je po zdravlje kao i tjelesno vježbanje.”

· “Dobronamjernost može biti bezgranična, jer se tu ništa ne mora učiniti. No, s dobročinstvom je već teže.”

· “Dužnost prema samome sebi se sastoji u tome da čovjek očuva ljudsko dostojanstvo u vlastitoj ličnosti.”

· “Dvije stvari me ispunjavaju sve većim strahopoštovanjem i udivljenjem što ih više promišljam – zvjezdano nebonada mnom i moralni zakon u meni.”

· “Gledajmo na život kao na dječju igru u kojoj ništa nije ozbiljno osim poštenja.”

· “Htjeti postati djelimično boljim čovjekom uzaludan je pokušaj.”

· “Imaj hrabrosti da se služiš sopstvenim razumum.”

· “Jedna od najboljih i najčistijih radosti je odmor poslije rada.”

· “Kad bi žena mogla birati da li da o njenom prestupu sudi muški ili ženski sud, za svog bi sudiju sigurno izabrala prvi.”

· “Ko svoju želju zna da zadovolji – pametan je. Ko zna da je obuzda – mudar je.”

· “Lijepo je ono što nam godi, a da pri tome nemamo nikakav interes.”

· “Ljubav je stvar osjećaja a ne volje, te ne mogu ljubiti zato što hoću, a još manje zato što moram; stoga je obavezna ljubav glupost.”

· “Mi ljudi na kraju nemamo nikoga osim nas, dakle učinimo najbolje od toga.”

· “Mnogo znati mora onaj koji druge treba da podučava da s malo znanja budu mudriji.”

· “Muškarac je ljubomoran ako ljubi; a žena ako i ne ljubi.”

· “Nikad i ništa ne izaziva pobunu više od nepravde. Sva druga zla koja trpimo nisu ništa prema ovom.”

· “Niko me nema pravo učiti kako ću biti sretan.”

· “Pametni ljudi više nauče od budala, nego budale od pametnih ljudi.”

· “Prosvjetiteljstvo nije zahtijevalo ništa drugo nego slobodu čovjeka, i to onu neiskvarenu slobodu, prije svega, šta god da sloboda značila u tom kontekstu, naime, onu slobodu koju svojim zdravim razumom može upotrijebiti u svim dijelovima javnog života.”

· “Smrti se najmanje boje oni čiji život ima najveću vrijednost.”

· “Svaka politika treba da se pokloni pred moralom i samo tako se može nadati da će dostići, makar i polahko, onaj stepen kad će moći blistati trajnim sjajem.”

· “Svi postupci koji se tiču prava drugih ljudi nepravični su ako njihova maksima nije podobna za publicitet.”

· “Već je dovoljno veliki dokaz razboritosti kad čovjek zna da pita pametno.”

· “Zakonodavstvo se zasniva na principu ograničenja slobode svakoga na uslove pod kojima može postojati sloboda onog drugog i to po zajedničkim općimzakonima. “

· “Prosvijećenost je izlazak čovjekov iz stanja samoskrivljene nezrelosti. Nezrelost je nemoć da se svoj razum upotrebljava bez vođstva nekog drugog. Ta nezrelost je samoskrivljena onda kad njen uzrok ne leži u nedostatku razuma, nego u pomanjkanju odlučnosti i hrabrosti da se njime služi bez tuđeg rukovođenja.” (Šta je prosvjetiteljstvo?

Kantova filozofija se može podijeliti u dva perioda: “do kritički period” i “kritički period”.

· U do-kritičkom periodu Kant se bavi materijalističkim tumačenjem svijeta. Svoju teoriju o nastanku kosmosa iznio je u djelu “Opća historija prirode i teorija neba” (Allgemeine Naturgeschichte und Theorie des Himmels, 1755). U ovom djelu on je predvidio postojanje planete Uran, koja će 1881. godine biti i otkrivena.

· U kritičkom periodu on daje kritiku predhodne filozofije (filozofije svojih predhodnika) i potpuno prelazi naidealizam. U ovom periodu je napisao svoja najveća djela:^[2]

1. Kritika čistog uma – o spoznaji

2. Kritika praktičnog uma – o etici

3. Kritika rasudne snage/Kritika moći suđenja- o umjetnosti

Osnovna terminologija Kantove filozofije:

· A priori = nešto što je prije iskustva, odnosno, nešto što je nezavisno od iskustva

· A posteriori = ono što je poslije iskustva, odnosno, ono što je iz iskustva

· Imanentno = unutra, u iskustvu

· Transcendentno = sa one strane; prelazi granice iskustva

· Transcendentalno= uslov iskustva; ono što je izvan iskustva ali omogućava iskustvo

· Estetika = od riječi aestetos što znači čulno, osjetilno

Djela

· Osnov metafizike običaja (1785.)