Bliži li se kraj dizelskim motorima?

0
96

Izumitelj Rudolf Diesel je prije 125 godina prijavio svoj motor kao patent. Otkad je na vidjelo izašla manipulacija Volkswagena s ispušnim plinovima, dizelski motori opet se smatraju velikim zagađivačima.

Dizelski motor je dugo bio paradni konj njemačke inženjerske vještine iako su ga borci za životni okoliš uvijek isticali kao glavnog zagađivača. Tehnologija BlueMotion je trebalo promijeniti tu sliku – dizelski motori s njom postaju manji zagađivači od benzinaca. Ispostavilo se da stvar počiva na drskoj prijevari Volkswagena. U toj prijevari ih je gotovo slučajno uhvatila organizacija Međunarodni odbor za čist transport (ICCT). DW je razgovarao sa šefom te organizacije za Europu Peterom Mockom.

DW: Gospodine Mock, dizelski motori su ponovo na meti žestokih kritika, između ostalog zaslugom Vaše organizacije. Grad Stuttgart od sljedeće godine zabranjuje vožnju starijih modela na dizel. Imaju li dizelaši još uopće budućnost?

Peter Mock: Mislim da imaju. Oni će, doduše, idućih godina doživjeti udarac u segmentu putničkih vozila, pogotovo malih, jer se dizel kod njih danas manje isplati nego ranije. To najviše ima veze s tehnologijom pročišćavanja ispušnih plinova koja je nužna kako bi dizel bio čist. Ta tehnologija je skupa i zahtijeva prostor u automobilu, pa nije prikladna za upotrebu u manjim automobilima. Zato očekujem da udio dizelskih motora kod malih vozila opadne. Ali kod većih automobila i kamiona ćemo još puno godina imati posla s dizelom.

Kakvu tehniku i kakvu cijenu zahtijeva čist automobil na dizel s kojim bi i borci za zaštitu životne sredine bili zadovoljni?

To jako ovisi o tipu vozila. Kod većih vozila se već sada koristi takozvana SCR-tehnologija. Kod nje se otopina mokraćevine miješa s dizelom i tako se pročišćavaju ispušni plinovi. Ova tehnologija funkcionira vrlo dobro – osim ako softver nije namjerno podešen tako da je isključi, što je bio slučaj recimo kod Volkswagena. Kod takvih vozila koja su već na tržištu je potrebno malo da zaista postanu čista jer je nužna tehnologija već ugrađena. Trenutni problem je, međutim, što su rezervoari za tu otopinu premaleni. Tako su projektirani pa prema tome u vozilu ima premalo otopine mokraćevine. Razlog za to nije ušteda troškova već konstrukcija auta. Kod malih vozila je drugačije jer ona u pravilu nemaju ugrađenu ovu tehnologiju. Zato bi njezino ugrađivanje bilo financijski skup potez. Ne mogu navesti točnu cijenu, ali procjenjujem da to košta od 500 do 1.000 eura.

U malim automobilima dizelski motori vjervjatno nemaju budućnost.

Znači li to da time dizelaši postaju skuplji i manje konkurentni na tržištu?

Dizelski motri su jednostavno oduvijek bili skuplji jer zahtijevaju bolji sustav za pročišćavanje ispušnih plinova. Uz to su u samoj proizvodnji skuplji od benzinskih motora jer moraju biti pravljeni stabilnije. Dakle već imaju financijski nedostatak u odnosu na benzince, a sada će biti još skuplji. Benzinski motori idu u smjeru hibrida – kombiniranja s električnim pogonom – i time imaju potencijal da smanje emisiju ugljičnog dioksida dok već proizvode znatno manje drugih ispušnih plinova od dizelaša. Tako da ćemo jednom stići do točke gdje dizel više ne može postati efikasniji, potrošnja se ne može dalje smanjivati – to će biti slijepa ulica za dizel. S druge strane, benzinci će uvijek imati prostora za poboljšanje. Mislim da se bližimo tom trenutku kada neće biti isplativo praviti dizelske motore, pogotovo ne za mala vozila.

Kakvu ulogu u potiskivanju dizela može igrati električni pogon?

Vidimo da su se troškovi za baterije posljednjih godina drastično smanjili, mnogo više nego što smo očekivali prije nekoliko godina. Naravno da to utječe na dizel. Kako baterije i, uopće, elektromobili postaju sve jeftiniji, u perspektivi će za nekoliko godina postati efikasniji od dizela, a uz to imaju vrlo nisku emisiju štetnih plinova. U našim studijama predviđamo da će otprilike 2025. elektromobili koštati slično kao automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem. Tada postaje ekonomično prijeći na elektromobil.

Što mislite, do kada će u Njemačkoj biti dozvoljena registracija automobila na dizel?

Mislim da će to potrajati. U nekim segmentima tržišta će klasični motori opstati još puno, puno godina. Ali vidim i da njihov udio na tržištu opada. Trenutno dizel ima udio od oko 50 posto na tržištu Europe. Razne studije predviđaju da će udio između 2020. i 2030. drastično pasti na deset ili dvadeset posto. Skandal s dizelom u Njemačkoj do sada nije imao veliki efekt. U drugim zemljama je drugačije. U Francuskoj je recimo udio dizelskih motora na tržištu jače pao nego u Njemačkoj. To je zato što je tamo porezna olakšica za dizel već smanjena pa dizel kao pogonsko gorivo više nema prednost u cijeni koju ima ovdje. Grad Pariz je na primjer najavio da u nekom trenutku više neće puštati dizelaše u grad.

Vidim da sve više kupaca osjeća nesigurnost jer se pitaju i hoće li uopće ubuduće s dizel-motorima bez problema smjeti voziti po gradskim središtima. Ako toga jamstva više ne bude, past će cijena polovnih automobila na dizel, pa će i njihov udio na tržištu rapidno pasti. Zato smatram da je neobično važno ne samo ugrađivati čistu tehnologiju u vozila na dizel, već i razviti odgovarajuće metode za testiranje i jače institucije koje će moći jamčiti da se skandal s dizelom, kakav smo otkrili, više ne može ponoviti.

 Peter Mock je od 2010. šef Međunarodnog odbora za čist transport (ICCT) za Europu. Doktor je hemije koji je prije ICCT-a godinama radio u odjelu za životnu sredinu koncerna Daimler.

nekretnine_mostar

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here